Predavanje „Kako je hleb za španskog kralja osvojio Evropu” održano u Jevrejskoj opštini

18. 9. 2017.

Krofne, kiflice, štrudla sa makom ili patišpanj, omiljene su poslastice mnogih naših sugrađana. Međutim, da li znate da sve navedene poslastice potiču iz jevrejske gastronomske tradicije? O tome kako su se one našle na našim trprezama, sinoć je u prostorijama Jevrejske opštine govorila istoričarka umetnosti Tamara Ognjević, u sklopu Jesenjeg festivala jevrejske kulture. Predavanje pod nazivom „Kako je hleb za španskog kralja osvojio Evropu” iz ciklusa predstavljanja Artisovog projekta „Poslastičarnica”, govori upravo o tome kako smo iz gastronomske kulture aškenaza i sefarda u centralnoj i istočnoj Evropi, usvojili brojne poslastice koje danas doživljavamo kao deo sopstvenog nasleđa. „Kada smo pre dve godine pokrenuli projekat „Poslastičarnica”, naše razmišljanje generalno o poslasticama pored činjenice da svi mi volimo slatkiše je bilo na jednoj strani, dok je na drugoj strani bilo šta se sve iza tih poslastica krije. Pre svega zbog činjenice da one ne poznaju ograničenja i da ne priznaju konfesije, da nema rezonacije kao i da stižu do svih naših srca i pre svega do naših nepca.” rekla je Tamara Ognjević, istoričarka umetnosti i gastroheritolog Kroz projekat „Poslastičarnica”, govori se o tihoj, nenametljivoj kuhinji jednog naroda u neprekidnom kretanju, zabranama, progonima i pritiscima, u čijem iskustvu hrana nije samo jelo i piće na stolu već neotuđivi deo ukupnog identiteta i okosnica kulture sećanja.