Konferencije

Sedamdeset godina od Holokausta u Subotici  12.04.2014.

U Velikoj većnici Gradske kuće, u organizaciji Jevrejske opštine Subotica, održana je konferencija – 70 godina od Holokausta u Subotici. Na današnjem skupu, posvećenom 70. godišnjici stradanja subotičkih Jevreja i Jevreja Potiskog regiona ocenjeno je, između ostalog, da deportacija 4.000 Jevreja u nacističke logore predstavlja jednu od najvećih tragedija Subotice u njenoj istoriji, čije posledice oseća i danas, i da ni nakon sedam decenija od Holokausta opominjuća snaga njegovog primera ne bledi.

Predsednik Jevrejske opštine Subotica, Robert Sabadoš, rekao je, obraćajući se prisutnima, da je tresak zatvorenih vrata na vagonima 16. juna 1944. godine označio kraj jedne epohe u životu onih koji su bili u vagonu, ali i onih koji su ostali u gradu.

– Nikada nisam našao razuman odgovor za pomućenost kolektivne svesti kojim se toliko promenilo poimanje dobra i zla. Međutim, moramo da učinimo napor da buduće generacije oslobodimo tog pitanja tako što ćemo tragati za korenima i preduzeti sve što je u našoj moći da razum i dobro u ljudima bude uvek ideja vodilja, istakao je Sabadoš.

On je podvukao da je upoznavanje sa Holokaustom i vremenom stradanja za mlađe generacije veoma bitno da bi mogli da prepoznaju znake, programe i ideologije koje mogu da dovedu do ovakvog sumraka ljudskosti.

Godina sećanja na Holokaust

Konzul u Generalnom konzulatu Mađarske u Subotici, dr Zoltan Plank, ocenio je da je jedna od najvećih tragedija mađarske nacije upravo – Holokaust.

– Jevreji u Mađarskoj bili su mađarski državljani, deo mađarske nacije. Zbog, s jedne strane, jedne svesne političke saradnje, a s druge strane nebrige čitave zajednice, većina Jevreja iz Mađarske je stradala u Aušvicu i drugim logorima, a stradalo je, nažalost i mnogo dece među njima, rekao je Plank.

On je kazao da je na predlog jevrejskih zajednica u Mađarskoj, kao i na osnovu predloga premijera Mađarske Viktora Orbana, formirana spomen-komisija za obeležavanje ovog tragičnog događaja i da je ova godina u Mađarskoj posvećena sećanju na Holokaust.

Prema njegovim rečima, u planu je da se u Budimpešti, u zgradi nekadašnje železničke stanice u Jožefvarošu, izgradi jedan centar za sećanje na decu žrtve Holokausta.

– Cilj Vlade Mađarske je da dokumentacioni centar i spomen-područje bude mesto na kome će moći da se vidi prava slika o Holokaustu. U tom duhu, Vlada je donela odluku da svaki srednjoškolac poseti dokumentacioni centar o Holokaustu u zgradi bivše železničke stanice kako bi ova sekvenca mađarske istorije bila vidljiva i poučna za svakoga ko poseti taj centar, rekao je Zoltan Plank.

Prema njegovim rečima, mađarska Vlada odobrila je pomoć od 100 miliona forinti za obnovu subotičke Sinagoge. Vlada Mađarske, dodao je, to čini u nadi da će Sinagoga nakon restauracije biti pogodna da se u njoj prikaže istina o Jevrejima koji su živeli na prostorima Bačke, kao i za verske manifestacije.

Opasnost od pojavljivanja ideja o Holokaustu

Gradonačelnik Subotice Jene Maglai podsetio je da se Jevreji pominju na teritoriji Subotice još 1712. godine, da se 1780. spominju jevrejske porodice i da jevrejska zajednica u periodu od druge polovine XIX veka, do tragičnih zbivanja 1944/45. godine doživljava svoj procvat.

– Između dva rata jevrejska zajednica je brojala oko 4.000 članova. Jevreji su, na neki način, bili lokomotiva razvoja, kako u privredi i industriji, tako i arhitekturi i drugim oblastima društvenog života, kazao je gradonačelnik Maglai.

Nemačka je, dodao je, okupirala Mađarsku 19. marta 1944. godine i to je, praktično, bilo od odlučujućeg značaja za sudbinu Jevreja.

– Nezainteresovanost ostalog dela stanovništa doprinela je, takođe, da tadašnja mađarska državna vlast u saradnji sa nacionalsocijalističkom armijom tadašnje Nemačke počinje da proganja Jevreje. Sa ovih prostora nestala je, nažalost, jedna zajednica koja je bila vodeća snaga, okosnica modernizacije i napretka, istakao je Jene Maglai.

On je izrazio uverenje da će današnja konferencija skrenuti pažnju čitavoj zajednici na opasnost od pojavljivanja ideja koje su dovele do Holokausta.

– Nadam se da će događaji koji se poslednjih godina ponavljaju na štetu pripadnika različitih nacionalnih zajednica, poput skrnavljenja nadgrobnih spomenika i grobnih mesta na jevrejskom groblju u Subotici, podsetiti državu da ne može da bude nezainteresovana i da mora da vodi brigu o svim članovima društva. Verujem da će ova konferencija potvrditi stav da se nijednog trenutka ne sme skrenuti pažnja sa ovakvih incidenata i tužnih događaja, i da će učvrstiti uverenje da i ova zajednica, i čitav narod u Srbiji, imaju dug prema jevrejskoj zajednici, naglasio je gradonačelnik Maglai.

Holokaust nedovoljno istražen

Jedan od predavača na današnjoj konferenciji, subotički istoričar dr Zoltan Devavari, istraživao je arhivsku građu vezanu za Jevreje u Subotici u periodu od 1941. do 1944. godine. Prema njegovim rečima, u Istorijskom arhivu grada Subotice postoji oko 4.500 do 5.000 dokumenata vezanih za period Drugog svetskog rata koji nisu ni 70 godina kasnije detaljno istraženi.

Za istoričare, istakao je, ima još puno posla kada je reč o dešavanjima u Drugom svetskom ratu, odnosno od 1941. do 1944. godine, zato što, kako je rekao, nije sve tako jednostavno kao što mi to mislimo. On smatra da istraživanje Holokausta ne treba da obuhvata samo period od 1941. do 1944. godine nego i period od 1920. do 1941. godine, kao i razdoblje od 1944. do 1948/49. godine.

– U periodu od 1941. do 1944. godine Subotica je doživela jednu od najvećih tragedija u istoriji. Ako istoriju posmatramo u celini, onda možemo da dođemo do zaključka da su Jevreji u Subotici imali veoma bitnu ulogu kada je reč o izgledu grada i stvaranju građanske kulture. Nažalost, sve je to 1944. godine nestalo. Ja sam duboko ubeđen da Subotica čak i dan-danas oseća te posledice, jer, nažalost, mi koji živimo u današnjim vremenima jako malo znamo o svemu šta se desilo za vreme Drugog svetskog rata i kakva je uloga Jevreja u stvaranju ovog grada, rekao je Zoltan Devavari.

Na konferenciji su, kao predavači, govorili i Atila Pejin i Mirko Grlica.

Današnjoj konferenciji posvećenoj 70. godišnjici Holokausta u Subotici prisustvovali su predstavnici konzulata Mađarske i Hrvatske u Subotici, predsednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor, načelnik Severnobačkog upravnog okruga Dragi Vučković, predsednik Skupštine grada Subotice Ilija Maravić, zamenik predsednika Skupštine grada Mirko Bajić, pomoćnici gradonečelnika Ljuben Hristov i Siniša Babičković, predstavnici crkava i verskih zajednica i brojni građani.